Budi Linux - Naredbe i prećice

Prečice eng. shortcuts u svakodnevnom radu znatno skraćuju vrijeme rada na računalu. Na čuđenje još uvijek ima onih kojima su nepoznanica stoga ih niti ne koriste. Najstandardniji copy/paste je za neke promatrače magija. Zabavno je kada se netko čudi kako se niotkuda pojavio baš taj dio teksta koji sam želio utipkati u Google tj. DuckDuckGo. Abrakadabra!!!

Osnovne najčešće prečice na Linuxu

Prečice se obično sastoje od kombinacija tipki na tastaturi. Istovremeno pritisnete dvije ili više tipki i zadali ste neku naredbu, funkciju računalu. Na popisu unutar zagrada je prikazana kombinacija tipki za određenu funkciju. Zagrade ne pritišćete već samo ono što je unutar njih.

(Ctrl+a) selektiraj sve (select all). Selektira sav tekst recimo u PDF ili Word dokumentu ili sve MP3 fajlove u nekom direktoriju i slično.
(Ctrl+c) kopiraj (copy). Označite mišem neki dio teksta ili neki objekt na primjer folder, film, video, sliku ili što već i sadržaj je kopiran u predmemoriju računala.
(Ctrl+v) zalijepi (paste). Zalijepite kopirani sadržaj na željeno mjesto poput forme u pretraživaču ako ste kopirali tekst ili kopiranu sliku u neki drugi folder (mapu).
(Ctrl+x) izreži (cut). Ova naredba je nešto poput teleportacije. Slična je naredbi kopiraj ali prilikom kopiranja briše original i lijepi ga na odabrano mjesto. Na primjer kad Torrentima skinete neki film s PirateBaya iz Torrent downloaded foldera prebacite taj isti film u direktno u folder s filmovima. Nakon lijepljenja (Ctrl+v) taj film se više ne nalazi u Torrent downloaded folderu.
(Ctrl+Shift+s) spremi kao (save as). Shift je ona tipka sa strelicom prema gore iznad Ctrl tipke. Svaka tastatura ima dvije Shift tipke, desni i lijevi Shift isto kao i dvije Ctrl tipke. Ovaj tekstualni dokument koji tipkam sam prvo pospremio u folder u koji spada prije nego što sam išta otipkao.
(Ctrl+s) spremi (save). Dok tipkam ovaj tekst svako toliko stisnem tu naredbu da mi se u slučaju blesiranja računala ne pogubi ovo što tipkam bez obzira na to što je Writer podešen na automatsko sejvanje svakih nekoliko sekundi.
(Alt+Tab) prebacivanje između aktivnih prozora. U KDE-u se može podesiti da izgleda jako atraktivno.
(Alt+F4) zatvaranje aktivnog prozora ili programa. Ne trebate klikati mišem X u gornjem desnom ćošku već elegantno zatvorite prozor ili program kombinacijom navedenih tipki.
(F2) pritiskom na tu tipku mijenjate naziv nekog fajla ili foldera. Selektirate fajl kojem želite promijeniti naziv, na primjer neka slika koja se zove jsd8923jhs79si10lk.jpg u recimo pas-na-livadi.jpg naredba će sačuvati .jpg nastavak (ekstenziju) promijenit će se samo naziv. Isto vrijedi za promjenu naziva foldera.
(F10) pritiskom na tu tipku kreirate novi folder unutar /home/jura/ ili /home/katica/ (My Computer nekad na Windozerima) foldera i svih ostalih pod foldera unutar korisničkog home foldera.
U KDE sučelju kombinacija tipki Ctrl s tipkama F1, F2, F3, F4 i tako dalje, zavisi koliko ste virtualnih desktopa postavili, prebacujete virtualne desktope ako ih koristite. Na primjer ako se želite prebaciti s Desktopa 1 na Desktop 4 pritisnete kombinaciju tipki (Ctrl+F4).
(Ctrl+n) u većini programa kreiranje novog dokumenta. Na primjer u Writeru novi .odt dokument.
(Ctrl+o) u većini programa otvaranje postojećeg dokumenta. Na primjer u Writeru postojeći .odt dokument.

Ovo su neke od osnovnih naredbi pri svakodnevnoj upotrebi računala. Nije ih teško popamtiti. Manje zahtjevno nego nekadašnje pamćenje telefonskih brojeva a napamet smo znali na desetke telefonskih brojeva.

Komandna linija ili Linuxov terminal

Linuxov terminal je vrhunski alat. Većina početnika se gnuša od njegove upotrebe ali je ustvari jako jednostavan. Stvar je u brzini, kontroli i preglednosti. Za početak treba pročitati sve što se pojavi na ekranu. Ljudima se to ne da pa preskaču taj važan dio i tada nailaze na prepreke. Većinu toga možete podešavati kroz grafičko sučelje ali terminal je terminal. Dok na primjer u KDE sučelju sve poklikate ista stvar je s pomoću terminala već riješena.

Navest ću samo neke od najčešćih naredbi u terminalu i čemu one služe. Neke naredbe su namijenjene za operativne sustave bazirane na Debian Linux distribuciji. Ostalo ćete savladati vremenom. Za početak je dobro u nekom tekstualnom dokumentu si zapisati te naredbe i objašnjenje što izvršavaju. Dovoljan je .txt fajl koji otvarate programom Kate ili bilo kojim drugim programom koji podržava .txt fajlove. Naredbe i komentare naredbi ću uobličiti da izgledaju što sličnije pravom terminalu. Tako ćete brže usvojiti znanje.

ls # ispis svih foldera i fajlova
cd ime_foldera # promjena foldera

Ako želite na primjer iz home foldera ući u Documents folder utipkate cd Documents i stisnete tipku enter. Pri tipkanju naziva foldera dovoljno je otipkati prva tri slova naziva foldera npr. Doc i pritisnuti tipku (tab) sustav će automatski sam otipkati ostatak (Doc 🠆 tab tipka 🠆 Documents).

Za copy/paste prečice u komandnoj liniji uz tipku (Ctrl) dodatno pritisnete tipku (Shift).

(Ctrl+Shift+c) copy - kopiraj
(Ctrl+Shift+v) paste - zalijepi

sudo # naredba za administratorske ovlasti

Nakon što utipkate sudo naredbu uvijek će Vas tražiti lozinku (password). Koristi se na primjer za ažuriranje softwarea.

sudo apt update # ažuriranje (update) softwarea

Nije nadogradnja već samo ažuriran popis novih zakrpi i nadogradnji za operativni sustav i programe koje imate instalirane na računalu.

sudo apt upgrade # nadogradnja (upgrade) softwarea

Potpuna nadogradnja operativnog sustava i svih programa.

sudo bash # naredba kojom dobivate administratorske ovlasti nad cijelim operativnim sustavom

Kad to utipkate i unesete lozinku imate potpunu kontrolu nad svime na računalu. pažnja PAŽNJA!!! s administratorskim ovlastima možete sprčkati računalo ako nešto slučajno pobrišete ili napravite neku sistemsku izmjenu koja je pogrešna.

sudo dpkg -i naziv_programa.deb # instalacija programa

Instalacija nekog programa koji se nalazi izvan repozitorija u Software Centru svake Linux distribucije. Software je dostupan iz repozitorija treće strane, kao iz zadanih repozitorija softvera. pažnja Samo dodajte repozitorije softvera koji su pouzdani! Repozitoriji softvera treće strane nemaju provjerenu sigurnost i pouzdanost, mnogi sadrže softver koji je štetan za Vaše računalo.

Povećavanje grafičke memorije s 128MiB na 256MiB za operativne sustave instalirane na virtualnoj mašini VirtualBox.

VBoxManage modifyvm "IME_TVOJE_VIRTUALNE_MAŠINE" --vram 256

Primjer editiranja tekstualne datoteke u komandnoj liniji

Otvorite terminal i naredbom cd navigirate to tekstualnog fajla.
Za uređivanje tekstualnih fajlova u terminalu koristite program Nano.
Nano pokrećete na slijedeći način. Ako je sistemski fajl koji traži administratorske ovlasti utipkate
```
sudo nano ime_fajla.txt
```
a ako ne traži administratorske ovlasti dovoljno je
```
nano ime_fajla.txt)
```
U terminalu će Vam se otvoriti tekstualni fajl. Kroz tekst navigirate kursorima (one četiri tipke na tastaturi jedna pored druge sa strelicama gore-dolje lijevo-desno) i radite željene izmjene teksta, koda ili čega već.
Za sejvanje pritisnite tipke (Ctrl+o) na dnu terminala će Vam se prikazati naziv fajla. Kliknite tipku Enter i fajl je sejvan.
Za izlaz iz Nano programa pritisnite tipke (Ctrl+x).

Da vidite što se točno dešava napravite nekakvu tekstualnu datoteku za testiranje u Vašem home folderu, nazovite ju testiranje.txt u nju kopirajte bilo kakav tekst. Otvorite ju nekakvim tekstualnim editorom poput Kate ili Geany i paralelno s editorom otvorite termina. U terminalu radite izmjene u tekstualnom fajlu i vidjet ćete kako se sve te izmjene nakon sejvanja prikazuju na grafičkom sučelju. Terminalom se može uređivati i podešavati gotovo sve. Od ovakvih banalnih stvari pa do složenog podešavanja drivera, mreža, mijenjanja formata datoteka, kloniranja i administriranja diskova, korisnika i tako dalje.

Primjer konverzije video fajla u komandnoj liniji

Na primjer konverzija formata je daleko jednostavnija kroz terminal nego kroz grafičko sučelje. Trebao sam napraviti konverziju video fajlova iz MTS u mp.4 format. Zaista jednostavnije ne može. Prije konverzije provjerite da li imate instaliran ffmpeg.

provjerite verziju ffmpeg-a u terminalu
```
ffmpeg -version
```

ako je instaliran javit će nešto poput

version 7.1
built with gcc ...
configuration: ...

ako nije instaliran javit će
```
ffmpeg: command not found
```

instalirate ga na sljedeći način

sudo apt update
sudo apt install ffmpeg

ponovo provjerite ffmpeg
```
ffmpeg -version
```
navigirate cd naredbom do foldera u kojem su MTS fajlovi utipkate
```
ffmpeg -i ime_fajla.MTS -c:v libx264 -c:a aac -crf 18 -preset slow ime_fajla.mp4
```
i čekate dok se ne izvrši konverzija. Konverzija istog programom Handbrake mi je trajala preko sat vremena za razliku konverzije u terminalu koja je trajala nekoliko minuta.

Ovo su zaista osnove osnova. Nekoć je prelazak na GNU/Linux bilo poput učenja stranog jezika ali u današnje vrijeme uz pomoć umjetne inteligencije zaista možete u rekordnom roku savladati korištenje GNU/Linux operativnih sustava.