Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu
Zašto BudiLinux?! Nadahnuto poznatom izrekom Mahatme Gandhija - Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu.
O nama je ustvari o meni jer iza ovog web sitea nažalost stojim samo ja. Možda se to u budućnosti promijeni. Starkelja sam u srednjim pedesetim godinama svog života, ne gledam televiziju, ne slušam vijesti i svakodnevno koristim računalo. GNU/Linux operativne sustave koristim više od dvije dekade. Svrha ovog web sitea je olakšati korištenje GNU/Linux operativnih sustava krajnjim korisnicima koji su daleko od filmskih hackera i nisu prevješti u informatici. Da im se rad na računalu ne bi pretvorio u frustrirajuću borbu s Linuxom. Od kako naći klasičan kontrolni panel do malo naprednijih stvari tipa kako instalirati i koristiti pojedini program (software), kako se štedi vrijeme komandnom linijom i svašta nešto.
Moj glavni razlog prelaska na Linux je bio svi nedostaci Microsoftovog softwarea i ostalog softwarea koji je namijenjen isključivo za Microsoftove operativne sustave poput Adobe Photoshopa, Dreamweavera, Illustratora i sličnog i još se sve naplaćuje. Virusi!!! Za Linux vjerojatno ima sveukupno virusa koji za Windowse izađu na dnevnoj bazi. Kada se sve zbroji i oduzme GNU/Linux je bio alternativa svakodnevnom trpljenju rada na računalu pokretanom Windowsima.
Na početku je bilo teško i obeshrabrujuće ali s vremenom se razvilo u guštanje. U vrijeme prije umjetne inteligencije je bilo teže doći do valjanih informacija, zapravo se nešto sporije dolazilo do informacija i rješavanja nastalih problema uz pomoć Open Source zajednice. Problemi kako natjerati printer ili scanner da proradi, kako instalirati tar.gz fajl i slično. Većina Linuxaških foruma i web siteova su bili a još uvijek su pisani geekovskom terminologijom iza koje stoji široko znanje. Takva terminologija je prosječnim korisnicima u većini slučajeva jako nerazumljiva. To je jedan od glavnih razloga zašto se većina ne upušta u prelazak na Linux. Zainatio sam se i ostao na Linuxu. Presudno je bilo PHP programiranje. Još sam tada paralelno koristio Windows XP i na njemu emulirao Apache2 server, MySQL i PHP. To je nekako radilo do trenutka kada sam lokalno (na localhostu) htio pokrenuti galeriju s fotografijama koja je tražila svoj ekosustav na Linuxu i nije radila na Windowsima. Microsoft sam jednostavno u potpunosti napustio u roku nekoliko mjeseci od tog trenutka. Windows XP sam još neko vrijeme imao na poslovnom računalu dok nije ukinuta podrška za isti i tada je sve otišlo u ropotarnicu povijesti. Doduše još uvijek na virtualcu imam instaliran Windows XP bez pristupa internetu. Nostalgije radi da pokažem djeci kako smo se nekada patili.
Doslovno je sve bila stvar navike. Niti sam programer, niti sistemaš, niti hacker moje znanje je daleko od naprednog znanja prosječnog Linuxaša. Krajnji korisnik sam koji je navikao sve raditi kroz grafičko sučelje. S vremenom sam savladao korištenje komandne linije. Znatno olakšava rad na računalu. Najviše koristim programe za grafičku obradu poput GIMP-a i Krite (ekvivalenti Photoshopu), Inkscape (ekvivalent Illustratoru i Corel Drawu) i standardan office paket (LibreOffice), nešto malo video editinga (Kdenlive) i sve ostalo za što većina koristi računalo; surfanje internetom, gledanje filmova, slušanje muzike, igranja video igara i slično. Još je k tome je sav software besplatan. To me je uvijek čudilo kod Open Sourcea. Kako??? Znajući da najbolji profesionalci koriste Open Source software; NASA, CERN, Wikipedia, gotovo sva superračunala su GNU/Linux, Android ima Linuxovu jezgru, navigacijska GPS računala i da ne nabrajam sve ostalo.
Kada bi usporedio s egzistencijalnim potrebama korištenje Linuxa je kao da me netko hrani i oblači za badava i još mi daje besplatnu struju, vodu, plin, odvoz smeća i ostale stvari koje moramo namiriti iz mjeseca u mjesec. Da je Linux savršen nije ali nije niti poluproizvod koji se skupo naplaćuje.
Odvažite se i napravite promjenu prelaskom na Linux.
Hvala gospodi Linusu Torvaldsu i Richardu Stallmanu, nezaobilaznom Mark Shuttleworthu što su mi sve olakšali barem u ovoj sferi života. Također zahvaljujem i svim onim programerima koji nesebično danonoćno razvijaju software otvorenog koda u većini slučajeva na volonterskoj bazi.