Neka računalo posveti vrijeme Vama a ne Vi njemu
KOMERCIJALNI OPERATIVNI SUSTAVI OBIČNO SADRŽE NEZNATAN BROJ PROGRAMA
Kada kupite neki komercijalni operativni sustav poput na primjer Windowsa, kupili ste ogoljeni softver s minimalnim brojem programa koji su daleko od potrebnog za neki ozbiljniji rad na računalu a još dalje od profesionalnog rada poput programiranja, projektiranja, grafičkog dizajna, obrade videa i tako dalje. Važno je napomenuti da sav softver otvorenog koda nije besplatan poput na primjer Red Hat Linux distribucije ili Lightworks profesionalnog video editora ali time se nećemo baviti na ovom web siteu. Nas zanimaju besplatni operativni sustavi otvorenog koda za svakodnevnu upotrebu.
Započnite >Izbor operacijskog sustava je pitanje osobnih afiniteta
Sloboda izbora je jedna od najljepših stvari u Linux svijetu ali upravo to može biti zamka. Raznih Linux distribucija ima na stotine pa je ponekad teško odlučiti se za upravo onu koja Vam treba. Za svakodnevnu upotrebu računala koja uglavnom uključuje pregledavanje interneta, slanje mailova, multimediju i uredske zadatke nije Vam potrebna Linux distribucija namijenjena za rad na serverima visoke sigurnosti. Ako vaše potrebe zadovoljava Ubuntu ili Zorin OS Linux sigurno Vam ne treba SUSE ili Red Hat Linux koji je prosječnom korisniku gotovo neupotrebljiv.
SAVJET ZA PERSONALIZACIJU KUĆNOG ILI POSLOVNOG RAČUNALA
Svaka Linux distribucija omogućava detaljnu personalizaciju računala. Linux je poznat po mogućnosti potpune izmjene i prilagođavanja grafičkog sučelja (GUI) operacijskog sustava korisniku pa sve do složene upotrebe višekorisničkog sučelja. Višekorisničko sučelje znači da jedno računalo istovremeno može koristiti više korisnika u mreži a da se pri tome ne preopterećuju resursi i usporava rad računala koje se koristi. Uz softver (programi) je također važan pravilan odabir hardvera (računalo i računalne komponente) ili prilagođavanje postojećem hardveru te instalacija operacijskog sustava koji taj isti hardver može podnijeti. U protivnom rad na računalu će biti krajnje neugodan i praćen frustracijom.
Većina korisnika koji tek ulaze u GNU/Linux svijet su uglavnom koristili Microsoft Windows sučelja koja su uglavnom identična bez nekih prevelikih razlika ali pri svakoj novijoj inačici manje intuitivna. Osim komandne linije koja je terminal bez grafičkog sučelja GNU/Linux nudi izbor velikog broja grafičkih sučelja poput KDE, GNOME, Cinammon, XFCE, LXDE, Unity i druge što u početku može biti malo zbunjujuće ali dugoročno gledano olakšavajuće jer su sva ta sučelja intuitivna, mogu se personalizirati, sve je stvar navike. Odabirom bilo koje GNU/Linux distribucije ulazite i svijet otvorenog koda. Na žalost u edukacijskim ustanovama školama i fakultetima u Republici Hrvatskoj se ne ući gotovo ništa o softveru otvorenog koda poput GNU/Linuxa. Svrha ovog web sitea je učenje i shvaćanje načina funkcioniranja softvera otvorenog koda za početnike.
Ne želim koristiti klimav, anemičan, nestabilan operativni sustav podložan virusima, kojekakvom zloćudnom softveru, iz kojeg mi iskaču obavijesti, ponude i reklame kao na web portalu žutog novinarstva. Niti da se moje aktivnosti rada na računalu, surfanja po Internetu snimaju, prate i pohranjuju na nečijem serveru i još da plaćam za nešto takvo. Zato sam postao Linux korisnik, Linuxaš.
Postanite Linux korisnik i odvojite se od korporacijskog nametanja komercijalnog softvera. Uostalom softver otvorenog koda je besplatan, razvijan od pojedinaca širom svijeta koji su zajednica.
