Personalizacija računala

Odabir hardwarea

Linux će raditi uglavnom na svim računalima od muzejskih primjeraka do najnovijih. Važno je odabrati adekvatnu distribuciju koju će Vaše računalo moći pokretati.

Novija računala će pokretati sve najnovije inačice Linux distribucija bilo da se radi o Gnome, KDE ili bilo kojem drugom sučelju. Ako imate staro računalo petnaest i više godina sigurno nećete moći pokretati Linux s na primjer najnovijim KDE sučeljem ali postoji rješenje s instalacijom Linux distribucije koja ne zahtijeva hardware jačih performansi i predviđena je za instalaciju na stariji, slabiji hardware. Najčešće Linux distribucije koje se koriste za rješavanje tih problema su:

• Puppy Linux
• Linux Lite
• Ubuntu Mate
• Lubuntu
• antiX Linux
• Peppermint OS

Čak bi i Linux Mint stavio u kategoriju lagane Linux distribucije.

Moj osobni hardware

Trenutačno koristim HP ProBook 470 laptop iz 2014. godine na kojem vrtim Kubuntu 24.04 LTS distribuciju. Od početka imam istu instalaciju Linuxa koja je svake dvije godine nadograđivana od Kubuntu 14.04 LTS do 24.04 LTS uz redovita dnevna i tjedna ažuriranja operativnog sustava i svih programa koje koristim. Godinama, tj. više od dekade, sve radi bez ikakvih problema. Prije nekoliko godina sam HDD (hard disk) zamijenio SSD-om (solid state driveom) istog kapaciteta. S HDD-a sam sve klonirao na SSD. Dakle cijela ista instalacija samo sada sve radi puno brže nego prije. Maknuo sam DVD iz laptopa i na njegovo mjesto stavio HDD koji mi sada služi kao datotečni disk za datoteke koje nisu sistemske već moje privatne poput fotografija, PDF datoteka, filmova, muzike i svega ostalog. Nadogradio sam memoriju na 16 GiB RAM-a i to je uglavnom to. Jedino što na tom laptopu ne mogu igrati novije igre ali one starije koje su napravljene prije 2010. godine preko Steama rade bez problema.

Uz laptop imam desktop računalo iz 2022. sastavljeno od pažljivo biranog hardwarea i to je stroj koji glatko vrti sve što treba. Od najjednostavnije tekstualne datoteke do zahtjevnog video renderiranja i video igara.

Prilikom odabira hardwarea vodite računa o sljedećem:

• Matična ploča kao matična ploča. Više manje su sve OK. Gledati da ima što više portova za različite uređaje. Ne treba Vam matična ploča s TPM 2.0 čipom jer Linux ne zahtijeva taj čip, to je za Windows 11.
• Izbjegavati Nvidia grafičke kartice. Izbjegavati dijeljenu grafiku tzv. "On Board" grafiku. Preporučeno je koristiti AMD Radeon grafičke kartice zbog podrške i drivera.
• Pravilo za odabir procesora i radne memorije je što veći radni takt (frekvencija - MHz, GHz), više jezgri i memorije (RAM) to bolje. Pri odabiru memorije radije uzeti dva memorijska modula od npr. 8 GiB nego jedan od 16 GiB. Tada RAM radi na dvostrukom kanalu, time je veća propusnost između memorije i procesora.
• Kvalitetan zračni hladnjak za procesor. Osobno ne koristim one hladnjake koji obično dolaze uz procesore jer smatram da obnašaju najnižu razinu svoje funkcije pogotovo ako je AMD procesor u pitanju. Vodeno hlađenje sam imao samo jednom. Sve je bilo dobro dok nije ishlapila tekućina iz hladnjaka a onda je došlo doslovno do raspada sistema.
• Radije SSD nego HDD, što većeg kapaciteta. Barem 2 TB na više.
• DVD ili Blu-Ray.
• Dovoljno jako napajanje.
• Veće kućište koje ima prednje utore za uređaje poput DVD-a, čitača kartica, ladica za HDD i SSD što je danas teško za naći ali još uvijek ih ima.

Na desktop računalo sam ugradio ladice za hard diskove. Dvije ladice od 2.5" (inča) i jednu od 3.5" (inča) za HDD ili SSD. Razlog je jednostavan. Prije uključivanja računala fizički morate ubaciti HDD ili SSD s instaliranim operativnim sustavom a nakon isključivanja računala isti uređaj vadite iz ladice. Taj način upotrebe je dobar kada npr. više ukućana koristi jedno računalo. Zbog fizičkog uklanjanja hard diska ne može doći do zbrke na operativnom sustavu. Svatko je odgovoran za svoj hard disk. Zbog toga savjetujem nabavku kućišta koje ima mogućnost prednjih utora za uređaje.

Prije nabavke novog ili polovnog računala pogotovo laptopa preporučujem provjeriti kompatibilnost hardwarea na stranici https://linux-hardware.org/.

Personalizacija računala

To je jako široko područje. De facto dvije identične instalacije Linuxa ne postoje osim onih predinstaliranih na računalima u dućanima ili svježe instaliranih prvih instalacija prije prvog ažuriranja. Čak niti onda jer svatko preferira svoj način izrade particija i formatiranja diska prije instalacije. Sve ovisi o Vašim potrebama, poimanju estetike i praktičnosti.

Personalizacija računala ne podrazumijeva samo vizual operativnog sustava već i funkcionalnost. Prosječni korisnici se vjerojatno neće maknuti od podešavanja grafičkog sučelja ali personalizacija računala obuhvaća neke naprednije opcije poput:

• Instalacije i konfiguracije programa koji Vam najviše odgovaraju, poput preglednika, uredskih paketa, multimedijskih playera, alata za programiranje itd.
• Promjene konfiguracijskih datoteka, dodavanje vlastitih skripti, automatizacije zadataka, podešavanja radnog okruženja putem terminala ili grafičkih alata.
• Podešavanja resursa, upravljanja procesima, podešavanja upravitelja prozora ili radnog okruženja radi boljeg iskustva.
• Konfiguracija sigurnosnih postavki, instalacija certifikata, upravljanja pristupom.

Moja računala su vizualno "ukrašena" raznim gadgetima koje nudi KDE sučelje od dodavanja raznih panela na desktopu, dinamičnog otvaranja i zatvaranja programa pa do mijenjanja i prilagođavanja serverskih postavki lokalnog Apache2 servera ili detaljnih podešavanja programa pomoću raznih pluginova i svega ostalog. Neki Linuxaši ne vole KDE jer zahtjeva više resursa od drugih desktop sučelja.

Druga sučelja poput GNOME, Xfce, Lxde se također mogu personalizirati u radnom smislu ali u grafičkom smislu u manjoj mjeri od KDE-a.

Nakon dugogodišnjeg korištenja Linuxa prestanete toliko mariti za grafičko sučelje i glavni alat za podešavanje računala je komandna linija od koje se početnici užasavaju. Korištenje komandne linije je evolucijski tijek rada na Linuxu, vremenom se razvija sam po sebi.