#

Tranzicija na Linux

Promjenom navika mijenja se način razmišljanja i stanje svijesti.

Svrha ovog web sitea je buđenje iz ograničene informatičke realnosti nametnute kroz sustav od razno raznih institucija. Od vrtića, osnovne i srednje škole pa do visokog obrazovanja i profesionalizma uče nas da je najrasprostranjeniji i nezamjenjiv software bez kojeg se ne može funkcionirati u današnjem informatičkom svijetu proizveden u Microsoftu. Svojevremeno sam vjerovao u te tvrdnje do trenutka kada sam se prvi puta susreo s Linux Mandrake 8.2 distribucijom sada već davne 2002. godine. U usporedbi s tadašnjim Windowsima XP, Mandrake Linux je bio operativni sustav najblaže rečeno za potpuno lude mazohiste koji ne cijene svoje vrijeme. Neugledno grafičko sučelje, nema video igara, nema osnovnih drivera za printere i scannere a za ostalu periferiju poput SD čitača kartica neću niti govoriti. Driveri za joystick mi nisu niti trebali jer ionako igre nisu radile na Linuxu. Instalacija svakog najbanalnijeg drivera zahtijevala je sate provedene na internetu ako ste uopće imali sreće pa ste prethodno uspjeli instalirati drivere za tadašnji dial up modem i spojiti se na internet. K tome još vas tjera da koristite Linuxovu komandnu liniju koja je tada bila nešto poput prolaza kroz vrata pakla s Kerberom na ulazu.

Mandrake Linux 8.2

Mandrake Linux 8.2

Tko bi se normalan uopće upuštao u nešto takvo pored svih blagodati koje nude Microsoftova rješenja?! Ja osobno!!! Tada sam još uvijek paralelno koristio Windozere (naziv od milja za Windowse, u daljnjem tekstu Windozeri) a siguran put ka potpunom prelasku na Linux je utabao Apache server, MySQL server i PHP (to su one stvari koje su Vam potrebne za izradu pravih internetskih stranica). Kako se zabavljam s PHP-om Na Windozerima je Apache emulator onako solidno radio do trenutka kada sam htio pokrenuti nekakvu galeriju s fotografijama pisanu u PHP-u. Ta besprijekorna galerija je zahtijevala pokretanje u svojem prirodnom okruženju. Dakle Apache server na Linuxu. Tog trenutka je moja potpuna tranzicija na Linux počela. Početak je bio naporan. Na jedno staro računalo sam instalirao Linux koji je bio Apache server a na računalu sa Windozerima sam radio web site. Računala su bila umrežena i kako bi koji fajl napravio na Windozerima u Photoshopu ili Dreamweaveru sejvao bi ga na Linux računalu i provjeravao na Windozerima u Internet Exploreru da li sve radi kako treba. Od Windozera se dugo nisam maknuo zbog nekoliko programa poput Photoshopa, Dreamweavera, Microsoft Officea i sličnih. Na svu sreću sam neopisivo lijen. Iz čiste lijenosti nije mi se dalo paliti dva računala i žonglirati sa svim tim fajlovima već sam postepeno sve te stvari počeo raditi na Linuxu. Za svaki program koji sam koristio na Windozerima postoji alternativa na Linuxu koja je često i neusporedivo bolja. Sve je stvar navike. Nakon kratkog vremena od par mjeseci Windozeri su jednostavno nestali iz mojeg života u potpunosti sam prešao na Linux. Počeo sam na Mandrake kasnije Mandriva distribuciji koju sam nakon nekoliko godina napustio i zamijenio Kubuntu distribucijom na kojoj sam do današnjih dana. Ovo zvuči kao da pričam o brakovima. Ustvari je slično. Svakodnevica s Microsoftom je kao kada ste u lošem braku, Mandriva distribucija je vremenom postala sponzoruša a Ubuntu distribucija je svake godine sve bolja, zrelija, maštovitija, barem meni osobno.

Razni Linux ProgramiKubuntu Linux distribucija je operativni sustav po mjeri čovjeka, prosječnog korisnika, koji nije najzahtjevniji računalni geek. Pruža sve ono što većina koristi u svakodnevici. Od uobičajenog korištenja računala za pregledavanje interneta, slanja mailova, gledanja filmova i slušanja muzike, pregledavanja fotografija, standardnih uredskih programa, igranja video igara pa do najzahtjevnijih poslova poput digitalne foto, audio i video obrade, web dizajna, naprednog programiranja, 3D animacija i ostalog. Instalacija softwarea više nije kao nekada da sve morate raditi kroz komandnu liniju već većinu toga radite kroz grafičko sučelje slično kao na Windozerima. Korištenje komandne linije dolazi samo po sebi. Uvjetovano je lijenošću jer se tako sve brže instalira. Uz sve navedeno sam operativni sustav je besplatan i nema virusa. Doduše ima nešto malo virusa. Usporedbe radi količina virusa za Windozere koja se pojavi na dnevnoj bazi je vjerojatno veća od ukupne količine virusa u povijesti Linuxa. Također je većina programa za Ubuntu i Kubuntu distribuciju besplatna a radi se o desecima tisuća besplatnih programa. Sama instalacija operativnog sustava je jednostavnija nego instalacija Microsoftovih operativnih sustava. Prilikom instalacije ne morate popunjavati cijelu masu iritantnih formulara koji služe da bi se Vama olakšalo korištenje blagodati Microsofta a Microsoftu praćenje Vaših aktivnosti na računalu i Internetu. Svi driveri za Vaše računalo i periferiju računala se instaliraju prilikom instalacije operativnog sustava za razliku od Windozera gdje masu drivera morate naknadno instalirati. Nakon nove instalacije Linuxa imate mogućnost instalacije preciznijih drivera za hardware na primjer driveri za HP-ove uređaje, driveri za grafičke kartice i tako dalje ali u većini slučajeva to nije potrebno jer jednostavno sav hardware radi sam od sebe. Prilikom korištenja računala ne dolazi do fragmentacije fajlova po čemu su Windozeri poznati. To je ono kada Vam se računalo toliko uspori da kada kliknete nešto odete pustiti kosu dok se ne izvrši zadana operacija. Također Vaša baka ne može sprčkati ništa kada koristi Vaše računalo jer je Linux prvenstveno višekorisnički a baka zna samo upaliti browser za surfanje po receptima i igrati pasijans na računalu jer nema administratorske ovlasti. Isto tako i Vaš deda kada pregledava stranice sa sadržajem za odrasle ne može ništa sprčkati jer isto kao i baka nema administratorske ovlasti. Isto tako Vam i vaša djeca ne mogu sprčkati ništa kada instaliraju kojekakve gluposti s interneta koje im se nude jer nemaju administratorske ovlasti. Znači računalo radi samo od sebe i jedino ga treba ponekad nadograditi novijim softwareom. Nadogradnja Linuxa nije stresna kao nadogradnja Windozera. Linux Vam ponudi što želite nadograditi i ako je nakon nadogradnje potreban restart računala pita Vas i onda isključi računalo za razliku od Windozera. U ovom trenutku ovo pišem na HP-ovom laptopu iz 2014. godine na kojem je prva instalacija Kubuntu Linuxa 14.04 LTS koja je nadograđivana do inačice Kubuntu 20.04 LTS. Trenutno je aktualna Kubuntu distribucija 22.04 LTS ali kako sam već gore u tekstu rekao da sam lijen ne da mi se još nadograđivati istu jer je podržana do proljeća 2023. godine.

Kubuntu Linux 20.04 LTS

Kubuntu Linux 20.04 LTS

Tehnička podrška?!

Jedna od iritantnijih stvari kod Microsofta. Dva puta u životu sam zvao Microsoftovu tehničku podršku. Prvi put jer sam zaista imao nerješiv problem. Izvrtjeli su me u krug i normalno nisu napravili ništa, ostao sam sam sa svojim problemom bez obzira na to što sam njihove Windozere tada platio 1400,00 kn. Drugi puta sam ih zvao nekih desetak minuta nakon prvog puta da se zabavim jer njihov zaposlenik na tehničkoj podršci priča jako zabavnim akcentom nazovimo to engleskog jezika. Kod Linuxa je drugačije. Nema tehničke podrške tvrtke poput Microsofta već je tehnička podrška zajednice. U prosjeku mi treba petnaestak do trideset minuta da riješim neki problem kada zapne googlanjem "How to --nastali problem". Uvijek se nađe netko tko je prije Vas zapeo na istom, to riješio i detaljno opisao na internetu proceduru rješenja.

ARGGGHHH!!!

Prelazak sa Windozera na Linux danas je neusporedivo bezbolniji i ugodniji nego nekada. Čak je jednostavniji nego prelazak na Apple računala s Mac OS sustavima, ali to je druga priča. Korištenje Linuxa Vas tjera da mislite svojom glavom. Budi iskonsku znatiželju i onaj pozitivni inat "Ja to mogu!" u čovjeku. Mijenja stanje svijesti. Opće prihvaćen je mit da je to gubljenje vremena i bespotrebno znanje o operativnom sustavu za krajnje entuzijaste, marginalce i premalen broj korisnika. Jako pogrešno. Činjenica je da svaki Android smartphone radi na Linuxu jer Android je Linux. Svaki uređaj tipa Blu-Ray, DVD player, smart TV, GPS putno računalo, router za Internet, gotovo sve što ima nekakvu softversku funkciju u većini slučajeva radi na Slackware Linuxu ili na nekoj još jednostavnijoj inačici Linuxa. Samo 1% super računala u svijetu radi na Windozerima ostala su na Linuxu. Sva Appleova tehnologija je bazirana na UNIX-u odnosno na BSD-u koji je gotovo identičan Linuxu. Appleova računala su poznata po tome da nema virusa i po stabilnosti, ta ista stabilnost proizlazi iz arhitekture operativnih sustava baziranih na UNIX-u od kojih je Linux najpoznatiji.


Linux Library

Linux Library

Windows Library

Windows Library

Za razliku od nekada današnje distribucije Linuxa su u potpunosti intuitivne, dorađene i daleko su od nekakvog poluproizvoda kao konkurentski komercijalni software, tako da se na modernim grafičkim sučeljima kojih ima nekoliko u svijetu Linuxa, zavisi od distribucije do distribucije, dobro snalaze i manje vješti krajnji korisnici poput ljudi starije životne dobi, djece i onih koji nemaju previše vremena baviti se detaljnim učenjem upotrebe računala. Osobno koristim Linux s KDE sučeljem iz jednostavnog razloga jer mi se sviđa. Vesele me KDE gadgeti poput tranzicije kocke na multi desktopu, razbijanja prozora u komadiće kada se gasi, klimavi prozori i ostale beskorisne stvari koje izazivaju veselje. Računalo prvenstveno koristim u poslovne svrhe za digitalnu obradu slika i fotografija. Uz uredske programe Libre Office paketa, GIMP i Inkscape su mi nezamjenjivi programi u dnevnoj poslovnoj rutini. Pošto održavam nekoliko web siteova koristim Bluefish editor za izradu weba koji je u usporedbi sa sličnim programima zavidnih mogućnosti koliko olakšava kodiranje. Naravno sve vezano uz web programiranje i web dizajn radi na localhostu na Apache2 serveru (laptop je podešen kao server BTW). I na kraju svega barem dva puta tjedno zaigram Star Wars Battlefront i Star Wars Squadrons na računalu pogonjenim Kubuntu Linuxom i igre se niti ruše, niti vuku, niti smrzavaju. Virusi?! Jedini virusi od kojih se čuvam su oni pravi biološki virusi. Da ne zaboravim komandnu liniju ili ti Linuxov terminal kojeg se svi užasavaju i koči ih u prelasku na Linux. Danas sam toliko naviknut na terminal da masu toga izbjegavam raditi kroz grafičko sučelje. Slično bi bilo kao da počnete piti čistu vodu direktno s izvora. Nakon toga ćete izbjegavati konzumaciju flaširane vode u plastici kupljene u velikim shopping centrima. Napominjem nisam niti programer niti haker koji zadivljuje druge svojim informatičkim vještinama. Samo sam krajnji računalni korisnik kojem se ne da bacati ogromne količine novaca na nešto što se reklamira kao nešto vrhunsko, besprijekorno a za te potrošene novce kao krajnji kupac dobijem mlitav, nakinđuren poluproizvod prepun ograničenja i nedostataka.

Kada se sve na kraju zbroji i oduzme moj savjet je Linux.