Informatika bez nepotrebnog kompliciranja.
„Danas ćemo definirati računalnu arhitekturu, procesorske instrukcije, memorijske hijerarhije i komunikaciju između hardverskih i softverskih komponenti...“
I dok predavač zadovoljno nastavlja, pola publike je već mentalno napustilo učionicu, a druga polovica se pita gdje je izlaz. Problem često nije u informatici, nego u načinu na koji se ona objašnjava. Početniku ne treba još deset stručnih pojmova kako bi razumio jedan stručni pojam. Treba mu jednostavno objašnjenje. Zato ćemo ovdje informatički jezik prevesti na jezik običnog čovjeka.
Sat Informatike
Upravo zato u ovom članku donosim objašnjenja osnovnih pojmova informatičke terminologije s kojima se korisnici susreću pri korištenju računala, a posebno korisnici GNU/Linux operacijskih sustava, ali i drugih operacijskih sustava.
Ako vam ovo izgleda kao kineski, bez brige. Krenimo redom. ?
Hardver – Hardver je fizički, opipljivi dio računala i drugih elektroničkih uređaja — sve ono što možemo fizički dodirnuti. Dakle kompjuter, grafička kartica, CD ili DVD čitač, tipkovnica, miš, monitor i tako dalje.
Softver – Softver čine operacijski sustav, programi i datoteke koji omogućuju računalu izvršavanje zadataka i rad s podacima.
Kada bismo računalo usporedili s čovjekom, hardver bi bio njegovo tijelo, a softver bi bila duša.
Matična ploča je glavna ploča računala koja povezuje sve njegove dijelove i omogućuje im da rade zajedno.
Dio računala koji obrađuje podatke i izvršava naredbe programa. Možemo ga zamisliti kao mozak računala, koji prima naredbe, obrađuje ih i određuje što računalo treba učiniti.
kratkotrajno pamćenje računala. U njoj se privremeno čuvaju podaci i programi koje računalo trenutno koristi. Možemo je usporediti s kratkotrajnim pamćenjem čovjeka, koje koristimo dok nešto radimo.
Fizički dio računala na kojem se nalazi radna memorija (RAM).
Dio računala zadužen za stvaranje i prikaz slike na ekranu. Možemo je usporediti s očima računala, jer se brine o tome što ćemo vidjeti na zaslonu.
Uređaj za trajno čuvanje podataka, poput programa, dokumenata, fotografija i videa. Možemo ga usporediti s dugoročnim pamćenjem čovjeka, jer podaci ostaju sačuvani i nakon gašenja računala.
Uređaj za trajno čuvanje podataka, poput programa, dokumenata, fotografija i videa. Možemo ga usporediti s dugoročnim pamćenjem čovjeka, baš kao i SSD.
Uređaj ili sredstvo na kojem se mogu pohraniti podaci. Primjerice, SSD, tvrdi disk, USB memorija, CD i DVD su mediji za pohranu podataka. Poput papira na kojem se olovkom zapisuju nekakve informacije.
glavni program koji upravlja računalom i omogućuje pokretanje drugih programa. Možemo ga usporediti s upraviteljem koji organizira rad cijelog računala.
Najvažniji dio operacijskog sustava koji upravlja radom računala i njegovim hardverom. Možemo ga usporediti s živčanim sustavom koji povezuje mozak s ostatkom tijela.
Program koji omogućuje operacijskom sustavu da komunicira s određenim dijelom računala i pravilno ga koristi. Možemo ga usporediti s prevoditeljem između računala i njegovih uređaja.
Program napravljen za obavljanje određenog zadatka, poput pisanja, gledanja videa ili igranja igara.
Zapis podataka spremljen na računalu, poput dokumenta, fotografije, videa ili glazbe.
Mjesto u kojem se organiziraju i čuvaju datoteke. Možemo je usporediti s ladicom u ormaru u kojoj držimo određenu vrstu stvari.
Program koji je trenutno pokrenut i radi na računalu.
Osnovni ekran koji vidimo nakon pokretanja računala, na kojem se nalaze ikone, mape i programi.
Postupak kojim se računalo pokreće i učitava operacijski sustav.
Osnovni program koji se pokreće prvi nakon uključivanja računala i priprema ga za pokretanje operacijskog sustava.
Osnovni program ugrađen u neki uređaj koji određuje kako taj uređaj radi. Možemo ga usporediti s osnovnim uputama koje uređaj dobije još prije nego što ga počnemo koristiti.
Način na koji procesor i operacijski sustav obrađuju podatke. 64-bitni sustavi mogu obrađivati veće količine podataka i koristiti više radne memorije od 32-bitnih.
Softver čiji je izvorni kod javno dostupan, pa ga drugi mogu pregledavati, mijenjati i razvijati.
Mjesto na kojem se čuvaju programi, njihov izvorni kod i druge datoteke potrebne za njihov razvoj.
Program u kojem računalom upravljamo upisivanjem tekstualnih naredbi umjesto korištenja miša i grafičkih izbornika.
Način upravljanja računalom pomoću prozora, ikona, izbornika i tipki.
Način upravljanja računalom upisivanjem tekstualnih naredbi.
Skup softvera koji omogućuje operacijskom sustavu i programima da koriste grafički hardver. Na Linuxu je važan dio grafičkog sustava.
Skup pravila i naredbi koje programi koriste za stvaranje i prikaz 2D i 3D grafike. Možemo ga zamisliti kao jezik kojim program komunicira s grafičkim sustavom. OpenGL je grafički standard koji se često povezuje s Linuxom i drugim platformama, slićno kao DirectX Microsoftov grafički sustav prvenstveno namijenjen za Windows.
Moderniji način komunikacije programa s grafičkim hardverom koji omogućuje programerima veću kontrolu nad grafikom i često bolje iskorištavanje hardvera.
Program koji omogućuje pokretanje mnogih Windows igara na Linuxu, iako nisu napravljene za Linux. Možemo ga usporediti s prevoditeljem koji Windows igri „objašnjava” kako da radi u Linuxu.
Program i internetska trgovina putem koje kupujemo, preuzimamo, instaliramo i pokrećemo računalne igre. Možemo ga usporediti s trgovinom i policom za igre u jednom.